Sustav imena domene (DNS) igra važnu ulogu u web protokolima, djelujući kao temeljna komponenta internetske infrastrukture. Služi kao distribuirana baza podataka koja prevodi ljudima čitljive nazive domena u strojno čitljive IP adrese, omogućujući komunikaciju između klijenata i poslužitelja na internetu. DNS je bitan za funkcioniranje web protokola kao što je HTTP, budući da korisnicima omogućuje pristup web stranicama jednostavnim upisivanjem naziva domene umjesto složenog niza brojeva.
Kada korisnik unese naziv domene u svoj web preglednik, preglednik šalje DNS upit DNS rješavaču, koji obično pruža korisnikov davatelj internetskih usluga (ISP). Razrešivač tada kontaktira DNS poslužitelje kako bi dobio IP adresu povezanu sa traženim nazivom domene. Nakon što se dobije IP adresa, preglednik može uspostaviti vezu s web poslužiteljem koji hostira traženu web stranicu.
Sigurnost DNS-a od najveće je važnosti za zaštitu korisnika od zlonamjernih web stranica i osiguravanje integriteta i povjerljivosti njihove internetske komunikacije. Zlonamjerni akteri često iskorištavaju ranjivosti u DNS-u za izvođenje različitih vrsta napada, uključujući lažiranje DNS-a, trovanje predmemorije i otmicu DNS-a.
DNS spoofing se događa kada napadač manipulira DNS odgovorima kako bi preusmjerio korisnike na zlonamjerne web stranice. Mijenjajući DNS zapise, napadači mogu natjerati korisnike da nesvjesno posjećuju lažna web-mjesta koja oponašaju legitimna, s ciljem krađe osjetljivih informacija ili širenja zlonamjernog softvera. Na primjer, napadač bi mogao modificirati DNS zapise za popularnu bankarsku web stranicu, preusmjeravajući korisnike na lažnu stranicu koja hvata njihove vjerodajnice za prijavu.
Trovanje predmemorije još je jedna vrsta napada gdje napadač ubacuje lažne informacije u predmemoriju DNS rezolvera. To može dovesti do toga da naknadni DNS upiti budu usmjereni na zlonamjerne poslužitelje koje kontrolira napadač. Trovanjem predmemorije, napadači mogu preusmjeriti korisnike na zlonamjerna web-mjesta bez njihova znanja, potencijalno ih izlažući daljnjim napadima.
Otmica DNS-a uključuje kompromitiranje DNS infrastrukture kako bi se dobila kontrola nad postupkom rješavanja DNS-a. Napadači to mogu postići kompromitiranjem DNS poslužitelja ili iskorištavanjem ranjivosti u DNS softveru. Kad jednom preuzmu kontrolu, mogu manipulirati DNS odgovorima kako bi preusmjerili korisnike na zlonamjerna web-mjesta ili presreli njihovu komunikaciju.
Za ublažavanje ovih prijetnji razvijeni su sigurnosni mehanizmi DNS-a. Jedan takav mehanizam je DNSSEC (DNS Security Extensions), koji osigurava integritet podataka i autentifikaciju za DNS odgovore. DNSSEC koristi digitalne potpise za provjeru autentičnosti DNS zapisa, osiguravajući da se odgovori koje klijenti primaju ne mijenjaju.
Druga važna sigurnosna mjera DNS-a je DNS filtriranje, koje uključuje blokiranje pristupa poznatim zlonamjernim web stranicama. DNS filtriranje može se implementirati na različitim razinama, kao što je na razini ISP-a ili na pojedinačnim uređajima, koristeći tehnike kao što su crna i bijela lista.
Nadalje, DNS preko HTTPS (DoH) i DNS preko TLS (DoT) novi su protokoli koji kriptiraju DNS promet, sprječavajući napadače da prisluškuju ili diraju DNS upite i odgovore. Šifriranjem DNS prometa ovi protokoli poboljšavaju privatnost i sigurnost internetske komunikacije korisnika.
DNS igra vitalnu ulogu u web protokolima, omogućujući prevođenje naziva domena u IP adrese. Sigurnost DNS-a važna je za zaštitu korisnika od zlonamjernih web stranica i osiguravanje integriteta i povjerljivosti njihove internetske komunikacije. Mjere kao što su DNSSEC, DNS filtriranje i šifrirani DNS protokoli kao što su DoH i DoT pomažu ublažiti rizike povezane s DNS napadima.
Ostala nedavna pitanja i odgovori u vezi DNS, HTTP, kolačići, sesije:
- Zašto je potrebno primijeniti odgovarajuće sigurnosne mjere pri rukovanju korisničkim podacima za prijavu, kao što je korištenje ID-ova sigurnih sesija i njihov prijenos preko HTTPS-a?
- Što su sesije i kako one omogućuju komunikaciju s praćenjem stanja između klijenata i poslužitelja? Raspravite o važnosti sigurnog upravljanja sesijom kako biste spriječili otmicu sesije.
- Objasnite svrhu kolačića u web aplikacijama i raspravite potencijalne sigurnosne rizike povezane s nepravilnim rukovanjem kolačićima.
- Kako HTTPS rješava sigurnosne propuste HTTP protokola i zašto je ključno koristiti HTTPS za prijenos osjetljivih informacija?
- Opišite postupak izrade HTTP klijenta od nule i potrebne korake koji su uključeni, uključujući uspostavljanje TCP veze, slanje HTTP zahtjeva i primanje odgovora.
- Objasnite ulogu DNS-a u web protokolima i kako on prevodi nazive domena u IP adrese. Zašto je DNS bitan za uspostavljanje veze između korisničkog uređaja i web poslužitelja?
- Kako kolačići rade u web aplikacijama i koje su njihove glavne svrhe? Također, koji su potencijalni sigurnosni rizici povezani s kolačićima?
- Koja je svrha zaglavlja "Referer" (pogrešno napisano kao "Refer") u HTTP-u i zašto je ono vrijedno za praćenje ponašanja korisnika i analizu prometa putem preporuke?
- Kako zaglavlje "User-Agent" u HTTP-u pomaže poslužitelju u određivanju identiteta klijenta i zašto je korisno za razne svrhe?
- Zašto je razumijevanje web protokola i koncepata kao što su DNS, HTTP, kolačići i sesije ključno za web programere i sigurnosne stručnjake?
Pogledajte više pitanja i odgovora u DNS-u, HTTP-u, kolačićima, sesijama

