Četiri Bellova osnovna stanja, također poznata kao Bellova stanja ili EPR parovi, skup su od četiri maksimalno isprepletena kvantna stanja koja igraju važnu ulogu u kvantnoj obradi informacija i kvantnoj teleportaciji. Ta su stanja nazvana po fizičaru Johnu Bellu, koji je dao značajan doprinos našem razumijevanju kvantne mehanike i isprepletenosti.
Četiri Bellova osnovna stanja mogu se izraziti na sljedeći način:
1. Bellovo stanje |Φ⁺⟩: Ovo stanje je superpozicija dvaju kubita, gdje je prvi kubit u stanju |0⟩, a drugi kubit u stanju |0⟩ ili |1⟩. Matematički se može prikazati kao |Φ⁺⟩ = (|00⟩ + |11⟩)/√2.
2. Zvono stanje |Φ⁻⟩: Slično stanju |Φ⁺⟩, stanje |Φ⁻⟩ također je superpozicija dvaju qubita, ali s faznom razlikom. Prvi qubit je u stanju |0⟩, a drugi qubit je u stanju |0⟩ ili |1⟩. Matematički se može prikazati kao |Φ⁻⟩ = (|00⟩ – |11⟩)/√2.
3. Bellovo stanje |Ψ⁺⟩: U ovom stanju, prvi qubit je u stanju |1⟩, a drugi qubit je u stanju |0⟩ ili |1⟩. Matematički se može prikazati kao |Ψ⁺⟩ = (|01⟩ + |10⟩)/√2.
4. Zvono stanje |Ψ⁻⟩: Slično stanju |Ψ⁺⟩, stanje |Ψ⁻⟩ ima faznu razliku. Prvi qubit je u stanju |1⟩, a drugi qubit je u stanju |0⟩ ili |1⟩. Matematički se može prikazati kao |Ψ⁻⟩ = (|01⟩ – |10⟩)/√2.
Ova četiri Bellova osnovna stanja važna su u kvantnoj obradi informacija i kvantnoj teleportaciji zbog svojih jedinstvenih svojstava.
Prvo, Bellova stanja su maksimalno zapetljana. Isprepletenost je temeljno svojstvo kvantne mehanike, gdje stanja dviju ili više čestica postaju korelirana na takav način da se stanje jedne čestice ne može opisati neovisno o ostalima. Bellova stanja su posebna jer predstavljaju najveći mogući stupanj isprepletenosti između dva kubita. Ovo ih svojstvo čini vrijednima za različite kvantne informacijske zadatke, kao što su kvantna teleportacija, kvantna kriptografija i kvantno računalstvo.
Drugo, Bellova stanja se koriste u kvantnoj teleportaciji. Kvantna teleportacija je protokol koji omogućuje prijenos nepoznatog kvantnog stanja s jedne lokacije na drugu, bez fizičkog pomicanja samog kvantnog sustava. U ovom protokolu, pošiljatelj i primatelj dijele par isprepletenih kubita u jednom od Bell stanja. Izvođenjem određenih mjerenja na njihovim odgovarajućim kubitima i priopćavanjem rezultata mjerenja, pošiljatelj može prenijeti kvantno stanje primatelju. Prijemnik zatim može rekonstruirati izvorno kvantno stanje pomoću primljenih rezultata mjerenja i zajedničkog isprepletenog stanja. Bellova stanja služe kao ključni resurs u kvantnoj teleportaciji, omogućujući vjeran prijenos kvantnih informacija.
Kako bismo ilustrirali važnost Bellovih stanja u kvantnoj teleportaciji, razmotrimo primjer u kojem Alice želi teleportirati nepoznato stanje qubita Bobu. Ako Alice i Bob dijele |Φ⁺⟩ Bell stanje, Alice može izvesti zajedničko mjerenje na nepoznatom qubitu i svom vlastitom qubitu. Slanjem rezultata mjerenja Bobu, on može primijeniti odgovarajuća kvantna vrata na svoj qubit kako bi rekonstruirao izvorno nepoznato stanje. Ovaj se proces oslanja na isprepletenost i korelaciju između dva kubita, što je zabilježeno Bellovim stanjem.
Četiri Bellova osnovna stanja, naime |Φ⁺⟩, |Φ⁻⟩, |Ψ⁺⟩ i |Ψ⁻⟩, važna su u kvantnoj obradi informacija i kvantnoj teleportaciji zbog svoje maksimalno isprepletene prirode. Ta stanja služe kao vrijedan izvor za različite kvantne informacijske zadatke i omogućuju vjeran prijenos kvantnih stanja u protokolima kvantne teleportacije.
Ostala nedavna pitanja i odgovori u vezi EITC/QI/QIF Osnove kvantne informacije:
- Je li kvantna Fourierova transformacija eksponencijalno brža od klasične transformacije i je li to razlog zašto kvantno računalo može učiniti teške probleme rješivim?
- Što to znači za kubite miješanog stanja koji idu ispod površine Blochove sfere?
- Kakva je bila povijest eksperimenta s dvostrukim prorezom i kako se on odnosi na razvoj valne mehanike i kvantne mehanike?
- Jesu li amplitude kvantnih stanja uvijek stvarni brojevi?
- Kako rade kvantna vrata negacije (kvantna NOT ili Pauli-X vrata)?
- Zašto su Hadamardova vrata samoreverzibilna?
- Ako izmjerite prvi kubit Bellovog stanja u određenoj bazi, a zatim izmjerite drugi kubit u bazi rotiranoj za određeni kut theta, vjerojatnost da ćete dobiti projekciju na odgovarajući vektor jednaka je kvadratu sinusa theta?
- Koliko bita klasične informacije bi bilo potrebno da se opiše stanje proizvoljne superpozicije kubita?
- Koliko dimenzija ima prostor od 3 kubita?
- Hoće li mjerenje qubita uništiti njegovu kvantnu superpoziciju?
Pogledajte više pitanja i odgovora u EITC/QI/QIF Osnovama kvantnih informacija

