Je li iscrpna pretraga ključa učinkovita protiv supstitucijskih šifri?
Iscrpna pretraga ključa, poznata i kao napad grubom silom, uključuje sustavno isprobavanje svakog mogućeg ključa u ključnom prostoru šifre dok se ne pronađe ispravan ključ. Učinkovitost takvog pristupa uvelike ovisi o veličini ključnog prostora, koji je određen brojem mogućih ključeva i strukturom šifre.
Uključuje li AES MixColumn podsloj nelinearnu transformaciju koja se može predstaviti množenjem matrica 4×4?
Napredni standard šifriranja (AES) je široko prihvaćena simetrična blokovska šifra, a njegova sigurnost proizlazi iz pažljivo orkestriranog niza linearnih i nelinearnih transformacija na bloku podataka. Jedna od ključnih komponenti u AES-u je podsloj MixColumns, koji igra ključnu ulogu u osiguravanju difuzije miješanjem stupaca.
Je li funkcija šifriranja u RSA šifri eksponencijalna funkcija modulo n, a funkcija dešifriranja eksponencijalna funkcija s različitim eksponentom?
RSA kriptografski sustav je temeljna kriptografska shema javnog ključa temeljena na principima teorije brojeva, posebno se oslanjajući na matematičku težinu faktorizacije velikih složenih brojeva. Prilikom ispitivanja funkcija šifriranja i dešifriranja u RSA-i, točno je i poučno okarakterizirati ove operacije kao modularne potenciranja, pri čemu svaka koristi zaseban eksponent. Generiranje ključeva u RSA-i
Što tvrdi Fermatov Mali teorem?
Fermatov Mali Teorem je temeljni rezultat u teoriji brojeva i igra značajnu ulogu u teorijskim temeljima kriptografije s javnim ključem, posebno u kontekstu algoritama poput RSA. Analizirajmo teorem, njegovu tvrdnju i njegovu didaktičku vrijednost, posebno u kontekstu kriptografije i teorije brojeva. Ispravna tvrdnja Fermatovog teorema
Jesu li kvantni generatori slučajnih brojeva jedini pravi nedeterministički generatori slučajnih brojeva?
Kvantni generatori slučajnih brojeva (QRNG) privukli su značajnu pozornost i u akademskim i u primijenjenim kriptografskim krugovima zbog svoje sposobnosti generiranja slučajnih brojeva na temelju inherentno nepredvidivih kvantnih fenomena. Kako bi se u potpunosti utvrdilo jesu li QRNG-ovi jedini "pravi nedeterministički generatori slučajnih brojeva", potrebno je ispitati koncepte slučajnosti, determinizma i
Distribuiraju li praktične protočne šifre doista slučajni ključ?
Pitanje distribuiraju li praktične protočne šifre doista slučajni ključ uključuje temeljne kriptografske principe, posebno u vezi s razlikom između teorijskih konstrukata poput jednokratne tipkovnice i algoritama iz stvarnog svijeta dizajniranih za izvedivu primjenu. Rješavanje ovog pitanja zahtijeva pojašnjenje nekoliko pojmova: što se podrazumijeva pod "doista slučajnim ključem", kako protočne šifre generiraju svoje tokove ključeva,
Što predstavlja vrijednost K u pomičnoj šifri?
U klasičnoj kriptografiji, posebno u kontekstu šifre pomaka - koja se često naziva Cezarovom šifrom - vrijednost označena s predstavlja ključ koji se koristi i za procese šifriranja i za dešifriranja. Šifra pomaka je vrsta supstitucijske šifre gdje se svako slovo u otvorenom tekstu pomiče za fiksni broj pozicija.
Koristi li se aritmetika mod K u šifri pomaka, gdje je K vrijednost ključa i označava broj pomaknutih slova?
Pitanje postavlja pitanje koristi li se mod K aritmetika u pomičnim šiframa, gdje je K vrijednost ključa i označava broj pomaknutih slova. Kako bi se to riješilo, potrebna je temeljita analiza mehanike pomičnih šifri, njihovih matematičkih temelja i precizne upotrebe modularne aritmetike unutar njihovog šifriranja i dešifriranja.
Koliko klasa ekvivalencije postoji u aritmetici modulo 3?
U proučavanju modularne aritmetike, koncept klasa ekvivalencije ključan je za razumijevanje kako brojevi međusobno djeluju pod modularnim operacijama. Točnije, kada se razmatra aritmetika modulo 3, skup svih cijelih brojeva podijeljen je na konačan broj različitih klasa ekvivalencije, od kojih svaka odgovara jedinstvenom mogućem ostatku pri dijeljenju s 3. Definicija i
Koje su neke osnovne matematičke definicije, oznake i uvodi potrebni za razumijevanje formalizma teorije računalne složenosti?
Teorija računalne složenosti temeljno je područje teorijske računalne znanosti koje rigorozno istražuje resurse potrebne za rješavanje računalnih problema. Precizno razumijevanje njezinog formalizma zahtijeva poznavanje nekoliko temeljnih matematičkih definicija, notacija i konceptualnih okvira. Oni pružaju jezik i alate potrebne za artikuliranje, analizu i usporedbu računalne složenosti problema.